Nakon radionica Revit Test Drive, koje smo nedavno održali, isplivala su neka često postavljana pitanja, pa ću probati kroz par tekstova dati odgovore ili barem moje viđenje stvari.
Neka od tih pitanja pitanja – poglavito od mladih ili budućih arhitekata su: što od alata koristiti u konceptualnoj fazi projekta, ili – da li je Revit dobar alat za ispitivanje volumena?
U ranoj fazi projekta, mi – arhitekti, želimo imati slobodu pri osmišljavanju budućeg objekta i ne želimo biti sputani alatima, nego “pustiti mašti na volju”. Iako, realnost je da su projekti često takvi da se kreacija pretvori u numeričku kombinatoriku. Ipak, srećom, dogode se projekti gdje vanjska forma građevine igra važnu ulogu, pa bi se možda rado i razigrali s oblicima i isprobali nešto novo… Koji alat tada izabrati?
Prvenstveno, mislim da treba koristiti alat koji poznajemo, ili treba neki alat dobro upoznati da bi ga koristili. U protivnom se više borimo s mogućnostima i ograničenjima alata nego što gradimo svoju kreaciju.
Druga stvar na koju treba obratiti pažnju je – što je cilj takve studije oblika? Ukoliko je cilj sama forma, paleta alata je velika. Ukoliko je cilj da iz odabrane forme što lakše dođemo do nečega konkretnog što se može graditi – izbor alata se smanjuje. Kada su u pitanju natječaji, treba se odrediti i prema tome što je za natječajno rješenje bitno – precizna dokumentacija, točne kvadrature i procjena investicije, usklađenost nacrta, energetska učinkovitost,… ili ljepota prikaza, “prilagođavanje” pojedinih prikaza,… Na žalost ili na sreću, kod nas se natječaji još uvijek većinom zasnivaju na lijepim sličicama, a ne na realnosti realizacije objekta.
Nadalje, pri odabiru alata treba imati na umu da svaki alat košta. No, nije to samo investicija u alat, nego i u edukaciju korisnika alata i sl.
Kada bih sada išao uspoređivati Revit s alatima koji se još koriste za konceptualni dizajn… svaki od njih bi prema gore navedenom imao svojih prednosti. Rhino kao jedan od najrasprostranjenijih alata za ovu fazu projekta sigurno ima svoje mjesto i veliki broj ureda se njime koristi kako kod nas tako i u svijetu.
Korisnike Revita uputio bih na modul za modeliranje masa koji je sastavni dio Revita (ne i Revita LT). To je moćan alat, samo obično nedovoljno istražen od strane korisnika. Ukoliko idemo u detalje, uočit ćemo da nema sve mogućnosti koje ima Rhino, ali logika Revita i jest da ono što se može izmodelirati – može se na posljetku i izgraditi, pa je i to jedan od razloga za smanjenje broja alata potrebnih za neke kompliciranije oblike.
Ono što Revit nudi jest da već od te najranije faze projekta možemo – paralelno sa razvojem forme – analizirati razne aspekte budućeg objekta i tako i na osnovu kvantitativnih pokazatelja doći do kvalitetnijih odluka u kojem smjeru krenuti. Jedna od prednosti Revita je i lagana transformacija konceptualnih masa u građevinske elemente, pa je time prelazak u fazu izrade dokumentacije bezbolan.
Za manje urede, sa manjim brojem zaposlenika, preporučio bih Revit, jer on u sebi sadrži module za modeliranje masa, izradu modela i projektne dokumentacije i alate za foto-realistično renderiranje – tj. zatvara puni krug za izradu projekta. Savladati kvalitetno jedan alat lakše je nego savladati nekoliko alata, a i financijska strana nije zanemariva.
Naravno, ukoliko imate financijskih mogućnosti i stručne ljude koji vladaju svim alatima, te dovoljno vremena za precrtavanje ili konverziju modela iz alata u alat – kombinacija alata je možda bolja varijanta za vas.
Ukoliko ste u ranoj fazi projekta, forma je u prvom planu, a ispitivanje volumena ide u smjeru da se varijante množe – vjerojatno postoje alternativni alati koji će bolje odraditi posao. No, ukoliko ste u fazi da od više različitih varijanti rješenja trebate donijeti odluku u kojem smjeru krenuti i, naposljetku, odabrati najkvalitetnije rješenje – Revit je pravi alat za vas.