Sve je veća potražnja za nekim od BIM rješenja. Na što obratiti pažnju prilikom odabira alata i u kojim situacijama je Revit pravi odabir ?

U posljednje vrijeme sve češće razgovaram sa mnogim kolegama na temu Revita. Dok je do prije nekoliko godina to mnogima bila velika nepoznanica, danas je većina svjesna da će bez takvog ili nekog sličnog alata biti teško zamisliti buduću praksu. To se odnosi kako na arhitekte, tako i na druge sudionike u procesu građenja. Sve više ureda i pojedinaca dobiva zahtjeve da projekti koje će ubuduće raditi trebaju biti napravljeni u BIM-u ili Revitu, stoga ih mnogi već koriste.

Također, puno upita na tu temu  dolazi od budućih ili mladih arhitekata koji razmišljaju o pronalasku prvog ili boljeg zaposlenja u Hrvatskoj ili van nje. Dileme više nema: ulaganje u znanje o nekom BIM  alatu sigurno je nešto što će im u bližoj ili nešto daljoj budućnosti biti prednost, ili možda čak i nužnost.

Naravno, otvara se i pitanje za koji od BIM alata se odlučiti, jer Revit nije jedini takav alat. Kako ostala rješenja ne poznajem dovoljno tj. ne radim u njima stvarne projekte – koncentrirao bih se na neke univerzalne pokazatelje koje bi trebalo uzeti u obzir pri odabiru rješenja.

Najvažnija stvar, po mom mišljenju, je raširenost programa, kako globalno, tako i u okruženju u kojem radite. Malo vam vrijedi imati najbolji alat, ako ste u njegovom korištenju usamljeni. Jedna od najvažnijih komponenti BIM-a je suradnja svih sudionika na “jednom” modelu. Sigurno ćete biti uspješniji, ako ćete biti kompatibilni s okolinom. U prošlosti smo vidjeli nekoliko (mogu reći) kvalitetnih rješenja, koja nisu zaživjela, jer nisu bila prihvaćena od većeg broja korisnika. Sa Revitom to sigurno nije slučaj – što zbog veličine tvrtke iz koje dolazi, što zbog jačine tržišta sa kojeg dolazi, te zbog toga što je logičan nastavak na AutoCAD – već više desetljeća nezaobilaznog alata u svim projektnim uredima, jer dolazi od istog proizvođača, tvrtke Autodesk.

Ukoliko promatramo samo rad unutar arhitektonskog ureda, razlike među rješenjima su manje izražene. No, druga važna činjenica je očigledna: da je Revit okrenut cjelokupnom procesu gradnje koji kreće od arhitekta, ali tu ne staje… već, preko projektanata ostalih struka, dolazi do izvođača, investitora, … Upravo karike na kraju lanca imaju velike (ako ne i najveće) koristi od korištenja BIM alata, pa će zbog njihovih zahtjeva takav način projektiranja postati standard. To je još jedan razlog zašto će baš alati koji su tako orijentirani imati prednost. Treća, već spomenuta činjenica je povezanost s DWG formatom i AutoCAD-om. Iako će, prelaskom na novije alate, AutoCAD imati sve manju važnost – on će još jako dugo ostati vrlo bitan format, barem za razmjenu podataka. Budući da je dobra povezanost velika prednost – nema boljeg načina ostvarivanja te povezanosti od korištenja alata iz iste softverske kuće.

Usporedbe alata su jako nezahvalne: teško je poznavati vrhunski sve alate, pogotovo jer se iz godine u godinu alati nadograđuju. Informirajući se  o njima, dobiva se dojam da je rad u svakom alatu pravi užitak… Tako to izgleda za bilo koji alat dok se malo ne zaroni u njega. Ipak, neka Revitova rješenja bih istaknuo: podrška za projektante instalacija i konstrukcije, detekcija kolizija, jednostavan prelazak iz konceptualnog modeliranja u projekt, renderiranje u oblacima, široka paleta Autodeskovih produkata koji su komplementarni s Revitom, velika količina sadržaja za modeliranje raspoloživih na internetu. Posebno je važna velika količina edukativnih materijala.

Courtesy of Black Spectacles, by Bright Bright Great

Courtesy of Black Spectacles, by Bright Bright Great

Za studente i mlade arhitekte – u potrazi za praksom i zaposlenjem: pogledajte koja znanja se traže, ako ne kod nas, a ono u inozemstvu. Ne zato što navijam da nađete sreću negdje izvan naše zemlje, nego zbog trenda koji će se u budućnosti izgledno preslikati i kod nas. Koliko dalekoj budućnosti – to ovisi dobrim dijelom i o vama.

Dodatna korisna informacija: mogu vas uputiti na članak na web portal Arch Daily

Članak prenosi jednu zanimljivu analizu. Radi se o znanjima koje trebate posjedovati ukoliko želite zaposlenje u nekom od top 50 arhitektonskih firmi, od kuda je posuđena i ilustracija.