Klasifikacija u BIM-u – što, zašto i kako

Što je klasifikacija i zašto je važna

Digitalizacija u građevinske industrije donosi nove mogućnosti u svim dijelovima životnog ciklusa zgrade. U fazi projektiranja dovodi do boljeg uvida u različita projektantska rješenja, u fazi izgradnje pomaže bržem i sigurnijem izvođenju projekta, a u operativnoj fazi omogućuje praćenje ponašanja sustava zgrade u svrhu optimizacije i manje potrošnje energije. Kao nužna posljedica unaprjeđenja spomenutih procesa stvaraju se izrazito velike količine podataka  koje je potrebno na adekvatan način skladištiti kako bi se ti podaci mogli ispravno upotrijebiti. U prošlosti je često analogna priroda skladištenja podataka bila otežavajuća okolnost ka pravilnoj primjeni velike količine podataka, ali je napredak BIM metodologije doveo do intuitivnijeg načina skladištenja podataka u obliku 3D modela zgrade koji ujedno služi i kao baza podataka s podacima o građevnim elementima zgrade. Tehnologija, dakle, omogućuje stvaranje velike količine podataka s jedne strane, te njihovo skladištenje u digitalnu bazu podataka s druge strane, ali nije riješila jedan od glavnih problema, a to je adekvatno strukturiranje podataka u svrhu njihove pravilne upotrebe. Za ilustraciju, studija koju je Autodesk proveo u suradnji sa konzultantskom kućom FMI procjenjuje da su u 2020. godini „loši“ (netočni, nepotpuni ili nekonzistentni) podaci činili oko 50% svih podataka, te su građevinskoj industriji uzrokovali troškove u iznosu do čak 1,84 bilijuna dolara^[1]. Jasno je stoga da je podatke potrebno strukturirati na način koji omogućuje što jednostavniju razmjenu među svim sudionicima gradnje, a što omogućuje usvajanje nekog od klasifikacijskih sustava.

Klasifikaciju je najjednostavnije opisati kao način organizacije i pristupa potrebnim informacijama, a najpoznatiji sustav klasifikacije je biološka klasifikacija kao način kategorizacije živih bića ^[2]. Klasifikacija u građevinskoj industriji je proces kategorizacije koji omogućuje prepoznatljivost svim građevnim elementima zgrade dodjelom jedinstvenih kodova, te ima dugu povijest upotrebe kroz koju su razvijeni  mnogi klasifikacijski sustavi, u ovisnosti o području industrije čije je zahtjeve bilo potrebno ispuniti. Trenutno su u svijetu dominantna 4 klasifikacijska sustava koji su detaljno analizirani u radu K. Afsarija i C. M. Eastmana (poznatog i kao otac BIMa). Najbitnije karakteristike svakog od tih klasifikacijskih sustava prikazane su idućoj tablici. ^[3]

Ime sustava	OmniClass	MasterFormat	UniFormat	Uniclass
Podrijetlo	Sjeverna Amerika	Sjeverna Amerika	Sjeverna Amerika	Ujedinjeno Kraljevstvo
Svrha i karakteristike	Organizacija informacija za sve objekte unutar životnog ciklusa zgrade. Kombinacija MasterFormat i UniFormat klasifikacijskih sustava.	Organizacija ishoda gradnje, zahtjeva, proizvoda i aktivnosti. Uglavnom korištena kao natječajna dokumentacija.	Organizacija oko fizičkih dijelova zgrade, odnosno njihovih funkcijskih karakteristika. Uglavnom korištena za procjenu troškova.	Korištena u svim dijelovima procesa projektiranja i izvođenja, za organizaciju materijala gradnje, strukturiranje informacija o proizvodima i informacija o projektu.
Razvojni okvir	ISO 12006-2, ISO 12006-3, MasterFormat, UniFormat, EPIC	Postupni razvoj korištenjem u praksi	ISO 12006-2 , Primjena u praksi	ISO 12006-2 , SfB, CAWS, EPIC, CESMM
Način grupiranja	Višestrani	Hijerarhijski	Hijerarhijski	Višestrani
Organizacija	15 povezanih tablica razvrstanih po broju i imenu. Kombinacija tablica omogućuje precizno razvrstavanje elementa	50 glavnih podjela od kojih svaka ima ima nekoliko dodatnih podjela, razvrstana pomoću 6 brojeva i karakterističnim imenom	Jedna tablica sastavljena od 5 glavnih podjela, po funkcijskim karakteristikama te građevnim elementima.	Podjela sastavljena od 11 glavnih tablica. Svaka tablica sadrži slične elemente i može imati dodatne podjele označene sa do 6 znamenki.

S obzirom da svaki sustav klasifikacije ima neke svoje specifičnosti, najbolje se odmah odlučiti za jedan od njih. Često je odluka unaprijed definirana u BIM Execution Planu te stoga korisnik nema mogućnost izbora. Ukoliko pak mogućnost izbora postoji, preporuka je koristiti Uniclass. Uniclass je sustav koji je najrasprostranjeniji u Europi i kao takav je usvojen u standardu ISO 19650 koji definira upravljanje informacijama u BIM-u. Osim toga, Uniclass sustavu idu u prilog redovite revizije te velika fleksibilnost.

Velika fleksibilnost Uniclass klasifikacijskog sustava proizlazi iz hijerarhijske strukture, prikazane na slici.

Potrebno je objasniti i način kodiranja klasificiranih elemenata. Prvi element koda je kombinacija dva slova koja govori koja je od tablica korištena u klasifikaciji. Daljnji dijelovi koda su kombinacije dva broja koje bolje opisuju klasificirani element, a također govore i o razini detaljnosti klasifikacije, kako je prikazano primjerom na slici ispod.

Kako bi se bolje razumjeli navedeni pojmovi, u nastavku teksta bit će provedena klasifikacija na primjeru jednog projekta od najviše (Complex), do najniže (Product) razine.

1. Najviša razina klasifikacije je klasifikacija cijelog kompleksa, pa tako promatrani kompleks dobiva kod Co_20_15_58 – Office complexes
2. Nakon toga potrebno je klasificirati sve objekte (entities) u kompleksu, npr. parkove, mostove, ceste itd, pa tako npr. jedna uredska zgrada klasifikacijom dobiva kod En_20_15_10 – Multiple occupation office buildings
3. Potom je potrebno klasificirati prostore prema njihovom tipu (učionica, ured, konferencijska dvorana itd.) i vrsti aktivnosti koja se u njima odvija. Konkretno, jedan prostor u promatranoj zgradi se može klasificirati kao Ac_20_15_50 – Meetings (prema vrsti aktivnosti) te kao SL_20_15_15 – Confidential meetings rooms (prema vrsti prostora)
4. Konačno, potrebno je klasificirati građevne elemente zgrade, što će biti pokazano na primjeru jednog panela ostakljene fasade te zgrade. Prema svojoj funkciji, pročelje se klasificira unutar tablice EF kao zidni element te dobiva kod EF_25_10 – Walls. Prema tipu sustava klasificira se po Ss tablici, kao kontinuirana fasada i dodjeljuje joj se kod Ss_25_10_20_85 – Unitized curtain wall system. Konačno, svaki od pojedinačnih dijelova panela moguće je klasificirati unutar Pr tablice, pa se tako npr. Aluminijski profil može klasificirati kao Pr_20_76_51_02 – Aluminium curtain wall frame sections

Kako uvesti klasifikaciju u BIM model

Nakon odluke koji klasifikacijski sustav je najpogodniji i proučavanja tog sustava, potrebno ga je implementirati u BIM bazu podataka. S obzirom da je glavni BIM alat u Autodeskovom ekosustavu Revit, odabran je kao alat koji će se koristiti, a cijeli je proces ubrzan plug-inom razvijenim od Autodeska koji omogućuje jednostavnu primjenu klasifikacijskih sustava unutar Revita

Autodesk Classification Manager je jedan od alata u paketu BIM Interoperability Tools, razvijenog kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za pravilnim strukturiranjem podataka prilikom razmjene između raznih sudionika gradnje. Omogućuje jednostavnu organizaciju podataka pri čemu su dostupni svi navedeni klasifikacijski sustavi koje je moguće paralelno ugrađivati u BIM model. U slučaju potrebe za dodatnom standardizacijom moguće je prilagoditi svaki od klasifikacijskih sustava prema internim standardima korisnika.

Sam alat je vrlo jednostavan za korištenje. Nakon instalacije, unutar Revita se pojavi nova kartica BIM Interoperability Tools na alatnoj traci, unutar koje se nalaze dvije ikone, Setup i Assign.

Klikom na ikonu Setup otvara se korisničko sučelje Classification Managera, te omogućuje korisniku odabir između dostupnih klasifikacijskih sustava.

Nakon odabira željenog sustava, potrebno je pojedinim elementima dodijeliti klasifikaciju, što se radi odabirom željenih elemenata te klikom na ikonu Assign. Time se otvara novi prozor Classification Managera, u kojem se može birati kategorija klasifikacije koji će se pojedinim elementima dodijeliti.

Nakon odabira, potrebno je kliknuti Assign, nakon čega se unutar odabranih elemenata stvaraju novi Type parametri prema dodijeljenoj klasifikaciji.

Kao što je vidljivo, sama ugradnja podataka unutar BIM modela je poprilično jednostavna, pa je stoga teži dio posla odrediti kako točno klasificirati željene elemente, u čemu bi mogao pomoći vodič za upotrebu Uniclass sustava. Ovakva klasifikacija elemenata, osim što dovodi do bolje interoperabilnosti među sudionicima gradnje, može i automatizirati i buduće procese. Tako je moguće upotrebom Equipment Data alata iz istog paketa stvoriti set parametara koji će odabirom klasifikacije automatski biti ugrađeni u elemente. Time se postiže standardizacija strukture podataka kasnije korištenih  u alatima za praćenje zgrade u operativnoj fazi, poput novog Autodeskovog alata za izradu digital twin modela, pod imenom Tandem. U Tandemu su trenutno kao unaprijed definirani klasifikacijski sustavi podržani UniFormat i MasterFormat, a dolazak Uniclass sustava se očekuje. U međuvremenu je moguće koristiti Uniclass (ili bilo koji drugi klasifikacijski sustav) korištenjem funkcionalnosti u Tandemu koja omogućuje uvoz vlastitog sustava u obliku Excel datoteke.

Na kraju, bitno je naglasiti da klasifikacijski sustavi nisu “čarobni štapić” koji će omogućiti razmjenu i korištenje svih potrebnih podataka na vrlo jednostavan način. Često navedeni klasifikacijski sustavi ne zadovoljavaju sve zahtjeve pojedinog projekta i potrebno ih je dodatno razraditi kako bi bili u potpunosti funkcionalni, a potreban je i daljnji rad na tehnološkim rješenjima kako bi se omogućilo lakše baratanje toliko količinom podataka. Ipak, usvajanje nekog od klasifikacijskih sustava barem smješta sve sudionike projekta u isti okvir te stoga zasigurno predstavlja korak u dobrom smjeru.

 

Literatura

1. “Harnessing The Data Advantage in Construction”, e-book.
2. Hrvatska komora arhitekata: “Klasifikacija”, web.
3. K. Afsari and C. M. Eastman, “A Comparison of Construction Classification Systems Used for Classifying Building Product Models Cloud-BIM and Internet of Things (IoT) View project,” 2016, doi: 10.13140/RG.2.2.20388.27529.
4. Kreo: “The Definitive 2018 Guide to BIM Classification Systems”, e-book.
5. “Application of Uniclass 2015 for Transport for NSW”