BILT je ove godine održan u Aarhusu u Danskoj. Bitna je to činjenica, jer su Danci u BIM zakoračili prije desetak godina. Imali smo priliku vidjeti kako se to radi, i to z prve ruke – od onih koji ga stvarno koriste. Bilo je posebno zanimljivo sudjelovati na predavanjima o toj temi i iz njihove prakse čuti o prednostima i izazovima ovog procesa na velikim projektima.
Nije prošlo bez gadgeta
Ljepota predavanja na ovom kongresu je u tome što o BIM temama govore oni koji to rade u praksi – te su priče realne, a ne prodajno uljepšane, kakve već znaju biti. Jedan od najvećih izazova za posjetitelje je iz velike količine paralelnih predavanja odabrati ona najzanimljivija. Dilema: izabrati između predavanja koja su jako napredna (ali nama još nedokučiva) i onih čiji sadržaj možemo odmah primijeniti. Između konkretnih “how-to” predavanja i onih koja šire horizonte. Ja sam se trudio pronaći ona koja će mi dati dobar uvid gdje ćemo mi to biti za nekoliko godina, kako bih znao u kom smjeru krenuti, a da ne zaostanemo previše, kao i odabrati ponešto što možemo odmah primijeniti kako bi ponegdje iskoristili i koji prečac na tom putu.
Što se širenja horizonta tiče – najviše se naglašavalo da je napredak tehnologije neminovan i sve brži. Nije to nova priča, nego ona koja se ponavlja već godinama, ali uvijek se čovjek iznenadi koliko je to stvarno brzo. I koliko je sve veća razlika između onih koji su to prihvatili i onih koji se tome opiru. Nije to par novih par igračaka ili alata, već koncept svijeta koji nas očekuje. No, naravno, ne trebamo to shvatiti zdravo za gotovo, nego vidjeti što od toga možemo iskoristiti, što odbaciti i kako sudjelovati da ono što dolazi bude što bliže onome što očekujemo.
Zanimljiva je tema generativnog dizajna koja poprima sve realističniju primjenu u građevinskoj industriji. Ovdje smo već vidjeli i neke objekte kod kojih je računalo predložilo rješenje, a arhitekt je samo odabrao između onih koja su najviše zadovoljila unaprijed određene kriterije. Računalo je tako odradilo onaj „kreativni“ dio posla dok je arhitekt bio samo arbitar. Ne tvrdim da je to put kojim svaki puta trebamo ići, ali u konkretnim primjerima to je imalo smisla. Ako na to nadodamo machine learning i razvoj robotike, koji smo i ovaj puta imali prilike vidjeti koliko je brz, stvarno se možemo pitati koja je sudbina naše profesije?
Budućnost ili sadašnjost
Ono što se i meni iz ove perspektive činilo kao budućnost – u stvari je sadašnjost. Vizualno programiranje nije samo izuzetak, nego – rekao bih – pravilo na svim prikazanim recentnim projektima. Komputativni dizajn, koji je bio prvi korak u korištenju ovih alata, i dalje je aktualan. Ipak, danas programiramo kako bismo “izvadili” informacije iz modela, još više ubrzali neke nedovoljno automatizirane procese i razmjenjivali informacije na efikasniji način. I to ne rade samo „tamo neki“ IT-jevci, nego arhitekti i ostali projektanti u svakodnevnom radu.
Revit je apsolviran
Od nama bližih tema, jedna od važnijih informacija je da Revit više nije tema. I sam event je promijenio ime iz Revit Technology Conference u BILT. Ne zato što je Revit zaboravljen, nego zato što je postao svakodnevni alat o kojem se i nema što više puno reći. I zato (što će možda zabrinuti mnoge) što je to samo jedan od niza alata koji nam mogu pomoći u novom načinu rada na projektima. Jednom kada se odlučimo za taj novi način, mnogo je tu alata koji nam mogu pomoći da budemo efikasniji. Na nama je da odaberemo one prave koje mi možemo iskoristiti i s kojima možemo napraviti razliku u odnosu na prošli projekt i u odnosu na konkurenciju.
Uvijek je zanimljivo vidjeti gdje se nalaze kolege iz ostalih zemlja na ovom području. Ono što je meni bilo osvježenje je: biti na mjestu gdje umjesto da ja uvjeravam ostale koliko je važno da u budućnosti razmišljamo na drugi način i koristimo druge alate slušam kolege kako o tome pričaju kao o nečem sasvim normalnom, svakodnevnom i neupitnom. Kako koristiti BIM model u projektima na što efikasniji način – o tome se pričalo.
Analize, koje nam mogu dati odgovor na to kako da nam objekt bude što učinkovitiji, upravljanje velikim količinama podataka sakupljenim sa raznih projekata kako bi znali kako najbolje postupiti na sljedećem, efikasno opravljanje informacijama na projektima kako bi bilo što manje trošenja suvišnih resursa,…to su neke od tih tema koje će nas sve više zanimati u budućnosti, ili barem one koji će htjeti ostati konkurentni u ovoj industriji.
BIM je živ
Upravljanje informacijama na projektu tema je koja bi nam mogla biti i trebala biti bliža. Koliko će tih informacija biti i koje kvalitete to će se mijenjati i povećavati sa razvojem BIM-a kod nas. Ali koliko god da ih ima, i kakve god da jesu važno je da ih kvalitetno i efikasno prezentiramo. Rješenja koja se danas koriste u te svrhe naravno da više koriste u sredinama gdje stvarno projektanti sjede u nekoliko država dok rade na istom projektu, što je kod nas rjeđe slučaj. Ali to ne znači da mi ne možemo iskoristiti neke od tih alata da bolje surađujemo na projektu. Mene uvijek začudi kako je još uvijek kod nas „efikasnije“ isprintati papire i odvesti se u točno određeno vrijeme – kada svima odgovara na neko mjesto i tamo diskutirati nad 2d prikazima… umjesto da sa svog radnog mjesta, u vrijeme kada nama odgovara, imamo na dohvat sve informacije o problemu koji trebamo riješiti. Mnoštvo je rješenja koja nam tu mogu pomoći, jednom kada za to dođe vrijeme…
Važna su i rješenja koja uključuju u BIM proces sve više sudionika. Nemaju svi potrebe za radom u Revitu, ali svi na projektu imat će potrebu doći do informacije. Što se više odmičemo od projektanata prema izvođačima – to je ovo sve izraženije. Ovu priliku shvatili su i mnogi nezavisni proizvođači, pa se moglo naći mnoštvo rješenja koja upravo to nude. Gore navedena rješenja, i još neka slična, u stvari čine BIM proces mogućim. Taj proces daleko je još od uhodanog i laganog, ali tu je, i trebamo ga iskoristiti najbolje što možemo.
Pomalo o…
Dok su još nedavno VR naočale na štandu izlagača bile mjesto okupljanja posjetitelja, danas su samo još jedan od eksponata. Aplikacije koje nam omogućuju da te iste VR naočale iskoristimo na način da svoje djelo efikasno i efektno prezentiramo – postaje sve zanimljivija tema i za projektante.
O Open BIM-u dosta se razgovaralo. Koliko god nije praktičan takav način rada, jer se na taj način gubi produktivnost i informacije u odnosu na rad na jednoj platformi, svima je jasno da je to nešto što ćemo morati uzeti u obzir u BIM projektima. Barem što se tiče Europskog prostora. Uz prednost razmjene modela, bilo je govora i o mnogim izazovima Open BIM-a i kako ih prevladati. Razmjena programskih petlji umjesto modela – jedan je od odgovora na to pitanje.
Projekt bez papirnate dokumentacije na gradilištu. Sretan sam što je takav primjer prezentiran na jednom od predavanja. Ideja koju već duže vrijeme spominjem u kontekstu prevelikog fokusiranja na dokumentaciju u BIM projektima. Ruku na srce, ispostavilo se da je ipak neki minimalni dio dokumentacije stigao na gradilište, ali već i da je bilo ugovoreno bez iste dobar je pokazatelj.
Koga zanima kako će izgledati nova Autodeskova generacija softverskih alata za projektante, neka pogleda – za sada još uvijek samo ideju – koja se naziva Quantum. Već se duže vrijeme o tome priča i sve se više nazire konačna ideja. Puno malih aplikacija, povezene na zajedničku bazu podataka u oblacima…Ne mislim da je to neposredna budućnost, ali me malo brine što mi kaskamo i za onim što je sadašnjost.
U popratnom se događanju održala studentska radionica na kojoj su studenti sa nekoliko fakulteta surađivali na BIM projektu za novi stadion u Aarhusu. Svaka sličnost sa trenutnom situacijom kod nas je…
Budućnost projektantskih struka
Uzevši u obzir sve viđeno, lako je zaključiti da se posao arhitekta i ostalih projektanata uvelike mijenja. Daleko smo s mogućnostima od korištenja računala kako ne bismo trebali crtati rukom. Isto tako, daleko smo još, ali ipak bliže, trenutku kada će računalo preuzeti i sam kreativni dio našeg posla. Kada će taj trenutak doći? To je teško je predvidjeti. Ali nije teško vidjeti, da se moramo što prije okrenuti nekim novim procesima i alatima… ako želimo opstati u ovoj industriji.
Bilo je tu još tema i razmjene iskustava, trebat će neko vrijeme da se to sve slegne. Veslim se i iskoristiti ponešto naučeno kako bi se i mi – na ovim prostorima – pomaknuli još jedan koračić bliže BIM-u. Doviđenja Aarhusu, vidimo se 2018 u Ljubljani.